Institut dužne novinarske pažnje balansira slobodu i odgovornost novinara

Institut dužne novinarske pažnje balansira slobodu i odgovornost novinara

Podgorica, PR pres servis – Institut dužne novinarske pažnje balansira slobodu i odgovornost novinara, odnosno medija, a u novom Zakonu o medijima prvi put se pominje dužna novinarska pažnja i uvodi mogućnost da novinar nije kriv, iako objavi pogrešnu informaciju, ako se utvrdi da je profesionalno postupao.

To je saopšteno na panel diskusiji Medijskog savjeta za samoregulaciju, na kojoj su predstavljene Smjernice za razumijevanje i implementaciju dužne novinarske pažnje, koje su nastale kao dio UNESCO - EU projekta "Izgradnja povjerenja u medije u Jugoistočnoj Evropi i Turskoj- Faza 2".

Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, pojasnio je da institut dužne novinarske pažnje po prvi put uvodi mogućnost da novinar nije kriv, čak iako objavi pogrešnu informaciju.

“Radi se o tome da, ako je novinar preduzeo sve mjere da istraži određenu pojavu ili određeni fenomen, ako je preduzeo sve što je bilo u njegovoj moći, i na kraju ipak objavio pogrešnu informaciju, ili oštetio nekoga personalno, neće biti odgovoran, ako je istinski profesinalno postupao. To je ono što je posebno karakteristično za princip dužne novinarske pažnje”, rekao je Vujović.

Istakao je da se u crnogorskom zakonodavstvu po prvi put pominje dužna novinarska pažnja u najnovijem Zakonu o medijima koji je usvojen prije više od godinu.

“Mi do sada nismo imali definisanu dužnu novinarsku pažnju ni u jednom dokumentu. Mada svi kodeksi novinara na neki način predstavljaju odrednice dužne novinarske pažnje. U našem Zakonu o medijima se propisuje da je novinar dužan da prije objavljivanja informacije o određenom događaju, pojavi ili ličnosti, sa dužnom novinarskom pažnjom provjeri njeno porijeklo, istinitost i potpunost. To je član 31 Zakona, a član 32 eksplicitno propisuje da osnivač medija, glavni urednik i novinar neće odgovarati za štetu, ako su postupali u skladu sa dužnom novinarskom pažnjom”, pojasnio je Vujović.

Istakao je da po prvi put crnogorsko zakonodavstvo u određenim situacijama oslobađa novinara, čak i ako je napravio grešku prilikom informisanja.

Ombudsmanka Monitora i dnevnog lista Vijesti, Paula Petričević, objasnila je da institut dužne novinarske pažnje na jedan iznijansiran način balansira slobodu i odgovornost novinara, odnosno medija.

“Drugim riječima, dužna novinarska pažnja se zapravo ispostavlja kao osnov za suspenziju odgovornosti novinara i novinarki u slučaju objavljivanja informacija i podataka koji se kasnije mogu pokazati netačnim, nepotpunim ili lažnim”, rekla je Petričević.

Iako crnogorski Kodeks novinara, kako je kazala, ne pominje institut dužne novinarske pažnje svakako je svojim najznačajnijim načelima štiti.

Ombudsman dnevnog lista Dan, Ilija Jovićević, istakao je da je etika sadržana u svakom elementu novinarstva i bez etičkog novinarstva, nema ni profesionalnog novinarstva.

“Suština onoga što u novinarstvu i u medijskoj etici predstavljaju novinari i što je skopčano sa dužnom novinarskom pažnjom to je da izvori novinaru služe da se distancira u odnosu na ono o čemu piše. Novinar mora da bude nevidljiv, neutralan, a time i objektivan, da umjesto njega govore njegovi izvori. Odatle i ona izreka- da informacija vrijedi koliko vrijedi njen izvor”, objasnio je Jovićević.

Kazao je da novinar uvijek mora da preispituje sam sebe, da ima samokontrolu i smaoograničenje, jer raspolaže sa moćnim sredstvom kao što je medij.

“Ono što je jako bitno je da se poštuje Kodeks, da on nije neko mrtvo slovo na papiru. Nedovoljno poznavanje odredbi Kodeksa ne može biti izgovor za njegovo nepoštovanje i to će se smatrati još većim odgrešenjem o Kodeks”, rekao je Jovićević.