Novinarski kodeksi nisu prevaziđeni, već su dobili novu ulogu i misiju u digitalnom okruženju, a zbog informacijskih poremećaja, novinari treba stalno da usavršavaju vještine provjere informacija, pridržavaju se etičkih standarda i promovišu medijsku pismenost. To je saopšteno na konferenciji za medije Misije OEBS-a i Tehničke radne grupe za samoregulaciju na kojoj je predstavljen priručnik „Informacijski poremećaj u medijskom izvještavanju“.
Zamjenik šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Giovanni Gabassi ocijenio je da je potrebno da građani budu više informisani o mehanizmima i načinima na koje mogu da se žale na članak, ili prilog, koji narušava novinarski etički kodeks.
„Misija je apsolutno posvećena snaženju samoregulatornih mehanizama u Crnoj Gori. Znamo da su mediji ključ za odgovarajuće izvještavanje. Ove godine ćemo početi doradu Kodeksa novinara Crne Gore, koji će poslužiti za rad u budućnosti“, kazao je Gabassi.
Ustvrdio je da je sve veći rizik od manipulisanja informacijama, posebno kod slobode govora.
„Mediji su ključni da analiziraju i prepoznaju vrijednosti informacija kojima smo svakodnevno izloženi“, kazao je Gabassi.
Član Tehničke radne grupe Mihailo Jovović, naglasio je da je priručnik namijenjen onima koji hoće da tragaju za istinom.
„Kada razmišljaju o tome da li da se bave raskrinkavanjem pogrešnih informacija potrebno je procijeniti štetu koju takve informacije nanose društvu. Druga stvar je problem što se vrlo često nekritički prenose vijesti sa društvenih mreža. Ljudi iz javnog života, uključujući političare, vladine i lokalne zvaničnike zapravo više ne odgovaraju na pitanja novinara, već što misle stave na X, Facebook, Instagram. Mediji to prenesu i oni više nemaju potrebu da odgovaraju na teška pitanja, kojih je sve manje“, smatra Jovović.
Prema njegovim riječima, važna preporuka je da novinari treba stalno da usavršavaju vještine provjere informacija.
„Novinar uvijek treba da utvrdi autentičnost i kredibilitet izvora prije nego što upotrijebi i objavi informaciju. Ako odlučite da se bavite raskrinkavanjem treba da vidite da li se neka od fact-checking organizacija već pozabavila time i da uštedite vrijeme. Ključno je da se novinari usavršavaju i uvijek pridržavaju etičkih standarda. Takođe, kod svoje publike potrebno je promovisati medijsku pismenost“, istakao je Jovović.
Objasnio je da posebno treba voditi računa da se raskrinkavanjem dalje ne šire pogrešne informacije.
„Postoje preporuke kako to raditi na pravi način da se to ne desi. Jezik tog članka treba da bude vrlo jasan i precizan, treba izbjegavati nepotrebno ponavljanje netačnih informacija, dati kontekst, detaljne informacije kako su nastale, ko ih, kako i zašto širi, šta su posljedice. Takođe, ako vam neko dostavi ili objavi informaciju, vidite da je dio toga tačan uvijek je dilema šta je sa ostalim stvarima i koji je motiv tog izvora“, kazao je Jovović.
Smatra da se uvijek treba razmatrati da li se krše novinarski standardi, je li kontekst tačan, da li se izostavljaju bitni detalji, da li se krši nečija privatnost, da li ima kampanje.
Član Tehničke radne grupe Ilija Jovićević pojasnio je da svakodnevni razvoj informacionih tehnologija pomalo utiče da se zanemari etički kodeks, a njegov značaj je zapravo u današnjem digitalnom okruženju veći nego ranije.
„Svi kodeksi iz regiona, osim Kodeksa iz Srbije, su zastarjeli i nisu dovoljno ispratili ove promjene. Naš kodeks ćemo doraditi ove godine. Sva načale se mogu svesti na tri oblasti, a to su odbrana slobode izražavanja, autonomija novinara, traganje za istinom i zaštita čovjekovog integriteta i ličnosti. Ali ono što ostaje kao prva i osnovna obaveza novinarstva je istina, a o njoj nije uvijek lako izvještavati, ona je uvijek kompleksan pojam“, rekao je Jovićević.
Istina postaje jedinica mjere kako profesionalnog i etičkog novinarstva tako je i, kako smatra, jedinica mjere za informacijski poremećaj.
„Treba voditi računa da se uvijek izvještava u interesu javnosti i odvajati interes javnosti od interesovanja javnosti“, naglasio je Jovićević.
Potrebno je, kako smatra, razdvojiti šta je pouzdan i kredibilan izvor i stalno ga provjeravati.
„Čak i dva nezavisna izvora ponekad nisu dovoljna, nego je potrebno koristiti dodatne izvore“, rekao je Jovićević.
Pojasnio je da neki lažu zato što hoće da prevare, a drugi zato što su prevareni.
„Ponekad i nesvjesno novinari preuzimaju informacije misleći da su tačne i plasiraju ih. Ali u kodeksima se kaže da prenošenje lažnih informacija ne opravdava medije. Tu nema izgovora“, pojasnio je Jovićević.
Istakao je da novinarski kodeski nikako nisu prevaziđeni, već da su dobili novu ulogu i misiju i sve što važi za tradicionalne medije važi i za nove medije, čak i za stepen više.
Član Tehničke radne grupe Ranko Vujović pojasnio je da priručnik govori o dezinformacijama novinarima i medijima u Crnoj Gori i daje smjernice kako bi trebalo da se sa njima nose.
„Mislim da je ovo prvi dokument ove vrste kod nas, a kada je samoregulacija u pitanju u Evropi, istraživali smo šta su evropska samoregulatorna tijela uradila po ovom pitanju i kako se oni bore sa dezinformacijama. Na nivou samoregulacije ništa nije urađeno u Evropi, još uvijek nema ništa u evropokim kodeksima na ovu temu“, rekao je Vujović.
Posljednjih godina Evropa se, kako je dodao, bavila zakonodavstvom i zakonima u pokušaju da se izbori sa dezinformacijama.
„Dezinformacije doživljavamo kao negativnu pojavu, ali ono što smo mogli da čujemo proteklog vikenda jeste da dezinformacije nisu tako loše. Ovo je poruka koja je došla sa visokih političkih adresa i koja će izazvati velike kontroverze globalno“, smatra Vujović.
Članica Tehničke radne grupe Aneta Spaić, objasnila je da je dezinformacija kao alat propagandista karakteristika ne profesionalnih etabliranih medija, nego alternativnih medijskih prostora, koji su dio naše svakodnevice.
Otud, kako je kazala, potreba u EU da se Zakonom o digitalnim uslugama iz 2023. godine, a kasnije i aktom od prošle godine Zakonom o slobodi medija, reguliše pitanje regulisanja štetnih sadržaja, odnosno nezakonitih sadržaja koji se nađu u internet prostoru.
„Kada se pojavi dezinformacija i velike online platforme detektuju da je nastao određeni nezakoniti, odnosno štetni sadržaj, a ako određena informacija pripada mediju koji se nalazi u evidenciji medija, nastavlja se komunikacija na način što se odluka o isključivanju sadržaja koji se smatra štetnim, odnosno nezakonitim, prvo komunicira sa medijom odakle je potekla. Ukoliko medij preispituje postojanje sadržaja kao dezinformacijskog, počinje proces dijaloga između platforme i medija. Ukoliko se ne postigne saglasnost obavještava se Odbor za evropske regulatore i počinje proces vansudskog mirenja. Sve se dešava u hitnim rokovima, do 24 sata gdje se odvija komunikacija između platformi i medija koji su prenijeli određenu vrstu sadržaja, koji se smatra informacijskim poremećajem, odnosno štetnim sadržajem“, pojasnila je Spaić.
Autori/ke publikacije su Aneta Spaić,Mihailo Jovović,Ilija Jovićević, Ranko Vujović, Paula Petričević i Ljiljana Minić
Pod pokroviteljstvom Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Tehnička radna grupa za samoregulaciju okuplja predstavnike/ce različitih medijskih samoregulatornih tijela u Crnoj Gori, i čine je predstavnici/ce Medijskog savjeta za samoregulaciju, kao i predstavnici/ce i ombudsmani/ke Dana, Vijesti i Monitora.
