Na Fakultetu političkih nauka danas je predstavljena studija Društvene mreže i novinarstvo u Crnoj Gori koja je nastala kao rezultat višemjesčnog istraživanja Medijskog savjeta za samoregulaciju i Ombudsmana Dana, Vijesti i Monitora.
Cilj ove studije je da široj javnosti, a posebno novinarima, medijima i korisnicima medijskih sadržaja i društvenih medija, ponudi analizu uloge i izazova društvenih mreža u Crnoj Gori, načina na koje novinari i mediji koriste društvene mreže, te kako one utiču na novinarstvo i novinare u njihovom svakodnevnom radu.
Na predstavljanju studije govorili su Aneta Spajić i Ranko Vujović ispred Medijskog savjeta za samoregulaciju i ombudsman Dana Ilija Jovićević. Koautor ove studije je i Paula Petričević ombudsmanka dnevnog lista Vijesti i nedjeljnika Monitor.
Autori studije su studente Fakulteta političkih nauka upoznali sa glavnim nalazima sprovedenog istraživanjima kao i sa zaključcima do kojih su došli.
Ranko Vujović je kazao da se na osnovu sprovedenog istraživanja generalno može zaključiti da crnogorski novinari i mediji ne poznaju dovoljno rad društvenih mreža i ne koriste u potpunosti sve mogućnosti ovih platformi za svoj rad. Kroz neposredne razgovore sa novinarima zaključeno je da polovina ne poznaje pravila i procedure Facebook-a kada su u pitanju različite restrikcije koje ova platforma može da nametne, kao i načine podnošenja žalbi na iste. Stoga edukacija novinara i urednika o načinu funkcionisanja društvenih mreža (podnošenju žalbi, komunikaciji sa moderatorima, sistemima algoritama pojedinih mreža) se čini više nego neophodnom.
Kako će se rast i prisustvo ovih tehnoloških platformi u budućnosti sigurno nastaviti, za potrebe tradicionalnih medija i novinarstva bi bilo neophodno bliže upoznavanje sa mogućim benefitima, koje društvene mreže mogu da ponude novinarima, kao i sa negativnim stranama društvenih mreža koje mogu da naštete tradicionalnim medijima. Autori studije su došli do zaključka da bi crnogorskim novinarima bila potrebna edukacija o osnovnim postulatima rada društvenih mreža. Sa prisustvom ovih platformi se mora računati i u skladu sa tim je potrebno napraviti strategiju kohabitacije i izvlačenja maksimalne koristi iz toga odnosa za tradicionalne medije. Tradicionalnim medijima mnoge činjenice ne idu u prilog trenutno, ali je na njihovoj strani još uvijek objektivna, tačna i pouzdana informacija na koju građani mogu da se oslone, dok su sa druge strane društvene mreže označene kao neko ko širi organizovano dezinformacije, govor mržnje i sve vrste nezakonitih sadržaja.
Ilija Jovićević je istakao da trenutno jeste situacija takva da društvene mreže koriste besplatno sadržaje tradicionalnih medija i da u velikoj mjeri preuzimaju marketing od njih. To ne znači da u skorijoj budućnosti, poslije usvajanja adekvatne regulative, ovaj odnos ne bi mogao da se preokrene i da ova kohabitacija donese i neke privilegije za tradicionalne medije. Ovdje se prije svega misli na poštovanje autorskih prava medija i njihovu zaštitu. Takođe algoritmi društvenih mreža su podložni promjenama i eventualnim zakonskim rješenjima bi se mogle ove platform natjerati da učine vidljivijim medijske sadržaje koje trenutno koriste besplatno.
Sve ovo ukazuje da bi uvezivanje tradicionalnih mediji sa društvenim mrežama trebalo i zakonski definisati kako bi donekle i društvene mreže pomogle promociji tradicionalnih medija.
Aneta Spaić je naglasila da kada je riječ o korišćenju društvenih mreža, tradicionalni mediji bi mogli da više učine u cilju prilagođavanja, načinu plasmana sadržaja na društvenim mrežama, bez zagovaranja klikbajt novinarstva, već ulaganja u nove kapacitete, instrumente i opremu teksta. U tom smislu radna grupa cijeni svrsishodnom najavljenu inicijativu javnog servisa da osnuje redakciju za društvene mreže koja bi preuzela odgovornost za plasman sadržaja na ovim platformama, kao i sve obaveze koje iz toga proističu.
