Crnogorski novinari i mediji ne poznaju dovoljno rad društvenih mreža

Typography
  • Smaller Small Medium Big Bigger
  • Default Helvetica Segoe Georgia Times

Podgorica, PR pres servis – Crnogorski novinari i mediji ne poznaju dovoljno rad društvenih mreža i ne koriste u potpunosti sve mogućnosti ovih platformi za svoj rad, pokazalo je istraživanje „Društvene mreže i novinarstvo u Crnoj Gori“, koje je sproveo Medijski savjet za samoregulaciju (MMS).

Izvršni sekretar MMS, Ranko Vujović, rekao je da su, poslije prvih deset godina od pojave društvenih mreža, počele da se dešavaju određene vrste zloupotreba.

„Za svih ovih 20 godina, koliko društvene mreže postoje, gotovo nigdje u svijetu one nisu regulisane i svo to vrijeme rade bez ikakve zakonske regulative. To im je omogućilo da dominiraju medijskim prostorom i internetom i da ostvare velike profite. Pored profita, omogućilo im je da ostvare veliki politički uticaj na čitavu planetu“, naveo je Vujović.

On je kazao da je istraživanje pokazalo da u Crnoj Gori preko 90 odsto stanovinika ima neki profil na Facebook-u, navodeći da ostale platforme imaju po svega par procenata korisnika u odnosu na ukupnu populaciju stanovništva.

„Kroz razgovore sa novinarima smo saznali da uglavnom ne posjeduju veće poznavanje funkcionisanja društvenih mreža. Ovaj podatak nas je iznenadio, a naročito onaj koji pokazuje da ne poznaju sisteme podnošenja žalbi kad im se dešavaju određene neregularnosti ili kad im se blokira profil i slično“, rekao je Vujović, navodeći da su se kroz istraživanje susreli i sa ispitanicima koji su imali izvanredno poznavanje o društvenim mrežama i njihovim mehanizmima.

On je kazao da je Evropa svjesna negativnog uticaja koji se ostvaruje preko društvenih mreža i da je pokrenula inicijativu za izradu regulative, podsjećajući da je ove godine usvojen Zakon o digitalnim uslugama koji bi trebalo da donekle reguliše rad društvenih mreža.

„Predviđeno je da taj Zakon, u prvom periodu, izrodi jedan Kodeks koji bi potpisale velike tehnološke platforme, među kojima spadaju i društvene mreže, i da bi se pokušalo u prvom periodu regulisati rad društvenih mreža preko samoregulacije“, naveo je Vujović.

Ukazao je na primjer zloupotrebe društvenih mreža tokom lokalnih izbora u Nikšiću.

„Na sami dan izbora kad nije bilo moguće konstrolisati zloupotrebe u medijima, postojao je organizovan sistem širenja medijskih dezinformacija. Tog dana se dešavalo da recimo Sputnjik objavi dezinformaciju, koju bi ubrzo obrisao. Međutim, tu informaciju bi preuzeli ostali srpski mediji koji bi je dalje širili i za vrlo kratko vrijeme ta dezinformacija bi stigla do milijonskog auditorijuma“, naveo je Vujović.

U kasnijoj fazi, kako je pojasnio, pošto su prijavljivali korisnici mreža da su to dezinformacije, poslije sedmicu bi svi ti mediji koji su objavili dezinformacije, objavili izvinjenje, priznali da su objavili lažnu vijest i na taj način bi izbjegli sankcije ili blokiranje profila.

Ombudsman dnevnog lista Dan, Ilija Jovićević, istakao je da društvene mreže ne možemo smatrati medijima.

Kazao je da su se u istaživanju bavili zloupotrebama društvenih mreža i prijetećim porukama koje su stizale novinarima.

„Svi naši ispitanici, bez izuzetka, saopštili su da su se zbog posla sa kojim se bave suočili sa nekim vidom prijetnje. Novinari bi trebalo da prijavljuju ovakve prijetnje, da se ne ustručavaju od toga da će zbog toga im biti zamjereno, a nadležni organi će ocijeniti ozbiljnost tih prijetnji“, naveo je Jovićević.

Ombudsmanka Vijesti i Monitora, Paula Petričević, kazala je da je istraživanje pokazalo da novinari koriste više društvenih mreža, a da među njima dominantno koriste Fejsbuk – 83 odsto, Tviter 50 odsto i Instagram 37 odsto.

„Oni to čine kako sa ciljem širenja informacija, tako i kao izvor informacija, jednako u obje svrhe“, navela je Petričević.

Istakla je da značajan broj novinara koristi društvene mreže kao svi obični građani, za komunikativne, lične svrhe i za dijeljenje sadržaja medija u kojem rade ili drugih medija.

„U tom smislu dolazi do nekog vida preklapanja između lične i javne sfere i osobe novinara. U najvećem broju slučajeva ponašanje novinara i novinarki nije regulisano na bilo koji formalniji način“, kazala je Petrićević.

Kako je ukazala, većina ispitanih novinara smatra da je regulacija potrebna, ali kao samoregulacija, navodeći da bi to pitanje trebalo biti regulisano Kodeksom.

„Potrebno je pokrenuti širu javnu raspravu o ovom pitanju u skorijoj budućnosti“, istakla je Petrićević.

Govoreći o govoru mržnje, Petričević je kazala da se on sve više prepoznaje i da sve više raste svijest da je to neprihvatljiv govor i da se kosi sa slobodom govora.

„Potrebne su dodatne edukacije kad je u pitanju ta tema, ali one neće same po sebi biti dovoljne dok ne bude sredstava za zapošljavanje edukovanih ljudi koji će se baviti moderiranjem komentara na nalozima medija na društvenim mrežama“, rekla je Petričević.

Događaj je održan u okviru UNESCO - EU projekta "Izgradnja povjerenja u medije u Jugo-Istočnoj Evropi i Turskoj- Faza 2".


Izvor prcentar.me

27092022 01

27092022 02

27092022 03

27092022 04

27092022 05

27092022 06

27092022 07

27092022 08

 

alijansa

Code Of Ethics copy

Media NEThics

300x100MNEComp 1

poslovnik download

www.medijskisavjet.me