Sukob između slobode izražavanja i regulacije na digitalnim platformama postaje sve izraženiji, suočavajući nas sa rastućim izazovima dezinformacija i govora mržnje, zbog čega je neophodno uspostaviti multisektorski pristup koji će omogućiti efikasno rješavanje ovog problema.
To je saopšteno na događaju povodom predstavljanja UNESCO-ve studije “Smjernice za upravljanje digitalnim platformama”, koji je organizovao Medijski savjet za samoregulaciju Crne Gore (MSS).
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović,kazao je da su “Smjernica za upravljanje digitalnim platformama ” UNESCO-ova publikacija, koja je rezultat konsultacija obavljenih u 134 države.
„Objavljivanje ove publikacije se donekle poklopilo sa početkom implementacije evropskog Zakona o digitalnim uslugama što najbolje svjedoči o tome koliko je, ne samo Evropska unija, već globalno cijela planeta postala zainteresovana za regulisanje digitalnih platformi“, naveo je Vujović.
Podsjetio je da su digitalne platforme kad su se pojavile prije 20 godina, predstavljale veliki tehnološki novitet i neka vrsta nove virtualne realnosti.
„Ta realnost se donekle razlikuje od ove naše realnosti. Ubrzo se vidjelo da je istina u tom virtuelnom svijetu nešto drugačija nego u našem stvarnom svijetu, da lažne informacije, neistine, dezinformacije, pa čak uvredljivi govori, govori mržnje, puno se lakše primaju u tom virtuelnom svijetu, a da ljudi sakriveni iza lažnih imena, ispoljavaju tamnije strane svoje ličnosti“, naveo je Vujović.
Prema njegovim riječima, digitalne platforme vremenom su postale mjesto gdje su se susretale različite tamne i pozitivne ljudske osobine.
„I sve to ne bi toliko bilo značajno da određeni politički centri nisu primijetili da digitalne platforme mogu jako dobro da posluže za promovisanjenarativa, koji idu njima u korist, za koje su oni zainteresovani, da bi vremenom ti narativi plasirani od određenih političkih centara postali veoma opasni“, kazao je Vujović.
Podsjetio je da je EU prije pet šest godina počela da se intenzivno bavi i da razmišlja o tome kako da reguliše digitalne platforme.
„Naravno postojao je otpor, postoji i danas, prije svega od zagovornika toga da sloboda izražavanja na internetu treba da bude apsolutna. Mi u europskoj tradiciji imamo taj standard da sloboda izražavanja nije apsolutna sloboda, da je ona ograničena. Međutim,još uvijek traje ta borba, pogotovo od strane vlasnika X platforme, da se sačuva apsolutnost izražavanja na digitalnim platformama“, rekao je Vujović.
Pojasnio je da Zakon o digitalnim uslugama ograničava tu slobodu, navodeći da Smjernice za upravljanje digitalnim platformama na dodatan način objašnjavaju i pozivaju sve slojeve društva da se uključe u regulaciju digitalnih platformi, sa ciljem da se ograniče štetni i nezakoniti sadržaji koji se posljednjih desetak godina sve više javljaju i promovišu na digitalnim platformama.
Kazao je da je MSS, u saradnji sa PR Centrom, u okviru projekta promovisao regionalnu kampanju 3. maja na Svjetski dan slobode medija za države Zapadnog Balkana i Turske koja ima za cilj borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti i promociju etičkog novinarstva.
Predstavnica UNESCO-a, Ana Cristina Ruelas, pojasnila je da je glavni cilj ovih Smjernica s jedne strane, osigurati pravo na informacije i pristup informacijama te ostala ljudska prava u upravljanju digitalnim platformama.
„No, isto tako, želimo stvoriti put za rješavanje specifičnih problema koji nas zabrinjavaju u digitalnom ekosistemu, poput dezinformacija, govora mržnje, te sadržaja koji bi se morali ograničiti ili dopustiti ograničeno u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava. Smjernice promovišu pristup poštovanja ljudskih prava i višestrukih učesnika u upravljanju digitalnim platformama“, rekla je Ruelas.
Govoreći o odgovornosti, pojasnila je da Smjernice postavljaju niz obveza za različite aktere.
„Na primjer, države treba da budu transparentne u zahtjevima koje postavljaju digitalnim platformama i treba da osiguraju da se sve restrikcije u vezi slobode izražavanja temelje na članu 19. i 20. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Takođe, tražimo da države objave sve informacije o vremenu, broju i pravnoj osnovi zahtjeva koje upućuju digitalnim platformama za uklanjanje sadržaja te da demonstriraju usklađenost tih zahtjeva sa međunarodnim standardima ljudskih prava“, navela je Ruelas.
Pojasnila je da Smjernice postavljaju pet principa za digitalne platforme.
„Prvo, platforme moraju sprovoditi procjene rizika za ljudska prava i preduzimati mjere za njihovo suzbijanje. Drugo, moraju se pridržavati međunarodnih standarda ljudskih prava tokom svih svojih radnji i dizajna. Treće, procesi upravljanja moraju biti otvoreni i dostupni svim učesnicima. Četvrto, važno je imati raznolika stručna mišljenja u procesu upravljanja. I peto, sistem upravljanja uvijek mora štititi i promovisati kulturnu raznolikost i izražavanje, kako bi svi korisnici, uključujući one koji su u ranjivim grupama, mogli pravilno učestvovati u digitalnom prostoru“, rekla je Ruelas.
Ukazala je da smjernice uključuju i odredbe koje se odnose na posebne situacije poput izbora, zaštite prava ranjivih grupa, te mjere u hitnim situacijama i oružanim sukobima.
„UNESCO podržava različite učesnike u primjeni ovih Smjernica, poput globalnog Foruma mreža regulatornih tijela i mreže istraživačkih centara, kako bi se osiguralo poštovanje ljudskih prava i višestruki pristup u upravljanju digitalnim platformama. Slijedeći koraci uključuju organizaciju konferencije u Dubrovniku u junu kako bi se raspravljalo o daljnjim koracima u implementaciji smjernica“, kazala je Ruelas.
Regionalni projekt kordinator UNESCO-a Joshua Massarenti, kazao je da je Crna Gora prva država u regionu u kojoj se promovišu Smjerrnice za upravaljanje digitalnim platfomama, navodeći da će u narednom periodu biti predstavljene i u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu i Turskoj.
„Podrška koju UNESCO pruža MSS-upočela je prije više od deset godina. Ovo je treća faza projekta „Izgradnja povjerenja u medije u jugoistočnoj Europi, podrška novinarstvu kao javnom dobru“, u okviru kojeg su ove Smjernice nastale i promovisane“, podsjetio je Massarenti.
Pojasnio je da je jedna od komponenti projekta poboljšanje etičkih i profesionalnih standarda među medijima u regionu i Turskoj.
„U okviru projekta smo sproveli regionalnu kampanja koja ima za cilj podizanje svijesti u javnosti o rizicima povezanim sa dezinformacijama i govorom mržnje“, rekao je Massarenti
Najavio je da će UNESCO uskoro promovisati studiju o vještačkoj inteligencij, koja će u saradnji sa MSS u Crnoj Gori uskoro biti objavljena.
Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudović, smatra da ne postoji magično rješenje koje će riješiti ovaj problem, kao ni jednokratno rješenje za regulisanje sadržaja na digitalnim plaformama.
„Ovo će biti svakodnevna borba i svakodnevna nadgradnja“, rekao je Rudović.
Ocijenio je da je tema za debatu smjernica koja govori o tome da je potrebno obezbijediti regulatorni okvir za digitalne medije.
„Šta to znači? To znači da treba postojati nadležno nezavisno autonomno tijelo kao što je Agencija za elektronske medije, koja se bavi regulacijom elektronskih medija, odnosno audiovizuelnih medija kao što su radio i televizija, a ovdje se ide i ka regulaciji sadržaja na internetu“, naveo je Rudović.
Ocijenio je da je to tema koja zahtijeva vrlo promišljen pristup.
„Imali smo prijedloge, kada smo pripremali medijske zakone i Medijsku strategiju, da Agencija za elektronske medije bude nadležna i za regulisanje internetskih publikacija, odnosno portala, a ne samo radio i televizije. Pominjana je kao primjer praksa u susjednoj Hrvatskoj čija Agencija za elektroničke medije ima nadležnost i nad portalima. Tu se sada postavlja pitanje šta je posljedica“, rekao je Rudović.
Smatra da to ima za posljedicu da se samoregulacija potpuno eliminiše i ide se u pravcu sve veće regulacije.
„Postavlja se pitanje efekata i da li je moguće zaista postići rezultat. Mi imamo potpuno čudnu situaciju. Na primjer, Agencija za elektronske medije će izreći sankciju televizijskoj stanici zbog emisije u kojoj je emitovan govor mržnje. Ta televizijska stanica će biti kažnjena ili će trpjeti sankciju. Internetska publikacija, odnosno portal tog medija, će isto to objaviti i neće trpeti nikakvu sankciju. I to jeste kontradiktorna i čudna situacija“, naveo je Rudović.
Smatra da se samoregulacija na ovaj način dovodi u krizu.
„Govorimo o rješenju koje ide ka sve većoj regulaciji i mislim da to dugoročno znači da marginalizujemo samoregulaciju. Sve što se pojavi na digitalnim platformama, ukoliko predstavlja govor mržnje koji zadovoljava kriterijume krivičnog zakonika, biće sankcionisano na osnovu odluke suda. Sve što je štetan sadržaj, ako mene pitate, moralo bi biti pod nadzorom samoregulatornog tijela“, kazao je Rudović.
Pojasnio je da Zakon o digitalnim uslugama, koji je usvojila Europska unija, ne podrazumijeva klasičnu regulaciju već podrazumijeva uvođenje određenih obaveza globalnim i teritorijalnim kompanijama kada su u pitanju govor mržnje, dezinformacije i promocija nasilja itd, kao neku vrstu stalnog 24-satnog dijaloga, odnosno komunikacije između država članica i interneta ili društvenih mreža i zajednički napor da se toksičan sadržaj eliminiše sa interneta.
„Iako mnogi misle da je Zakon o digitalnim uslugama samo uvod u regulaciju globalnih i teritorijalnih kompanija i za inoviranje strožijih mjera u pravcu kontrole štetnog sadržaja, mislim da je to pravi smjer koji ima smisao - da se ide u pravcu saradnje ili neke vrste ko-regulacije. Kada govorimo o regulaciji, mislim da je potreban dodatan oprez“, zaključio je Rudović.
Predstavljanje publikacije je održano u okviru projekta “Izgradnja povjerenja u medije u Jugoistočnoj Evropi: Podrška novinarstvu kao javnom dobru“, koji finansira Evropska unija, sa ciljem podsticanja slobode izražavanja u jugoistočnoj Evropi, promocije slobodnih, nezavisnih i pluralističkih medijia, prepoznavanje novinarstva kao javnog dobra i suočavanja s dezinformacijama.
