Medijski savjet za samoregulaciju Crne Gore bio je domaćin 26. godišnje konferencije Alijanse nezavisnih medijskih savjeta Evrope (AIPCE) pod nazivom „Imaju li Medijski savjeti budućnost?“. Skupu je prisustvovalo više od 60 učesnika iz 30 zemalja sa tri kontinenta, a Crna Gora je time postala prva država Zapadnog Balkana koja je ugostila ovaj prestižni međunarodni događaj.
Konferencija je pružila jedinstvenu priliku za razmjenu iskustava i raspravu o budućnosti medijskih savjeta u digitalnom dobu, posebno u kontekstu novih evropskih zakonskih okvira, uključujući Digital Services Act (DSA) i European Media Freedom Act (EMFA).
Savjeti za medije – stub slobodnog novinarstva
Na panelu „Do Press Councils have a future?“ učesnici su istakli ključnu ulogu medijskih savjeta u očuvanju profesionalnih standarda i etike, posebno u digitalnom okruženju.
Izvršni sekretar MSS-a, Ranko Vujović, je naglasio: „Sloboda govora, štampe i nezavisnost medija su pod pritiskom, a savjeti za medije imaju obavezu da te vrijednosti brane.“
Medijski ekspert Joan Barata poručio je: „Samoregulacija ostaje ključni model zaštite profesionalnih standarda i nezavisnosti medija. Savjeti za medije mogli bi u budućnosti igrati značajnu ulogu kao van sudska tijela za rješavanje sporova i partneri platformama u borbi protiv dezinformacija.“
On je upozorio da samoregulacija podrazumijeva sve inicijative medija u cilju unapređenja etike i profesionalizma, a savjeti za medije i štampu su stub procesa.
„Važno je naglasiti da samoregulacija po definiciji isključuje ulogu države“, istakao je Barata, i podsjetio da je Evropski sud za ljudska prava više puta naglasio da države ne smiju određivati etičke ili profesionalne standarde u medijima. Upozorio je na globalni trend tzv. „regulisane samoregulacije“, gdje država ne samo da definiše etički kodeks, već i imenuje članove savjeta ili ombudsmana.
„To je problematično, jer prelazi crvenu liniju direktnog uticaja države na sistem samoregulacije“, naglasio je Barata.
Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge Sunčica Bakić, istakla je važnost priznanja samoregulacije: „EMFA harmonizuje pravila koja su ranije postojala samo za tradicionalne medije. Status medijskog servisa može se dokazati putem regulacije ili članstva u priznatoj samoregulatornoj organizaciji. Najveći izazov su zlonamjerni akteri koji odbijaju registraciju – pitanje koje zabrinjava regulatore širom Evrope.“
Digitalni izazovi i uloga medijskih savjeta
U digitalnom dobu, savjeti za medije suočavaju se sa novim izazovima: širenjem dezinformacija, rastom uloge influensera i blogera te promjenama u načinu konzumiranja vijesti.
Koloreto Cukali, predsjednik Albanskog savjeta za medije je rekao je da se nekada svakodnevica svodila na kupovinu više dnevnih novina, kafu i čitanje vijesti: „Moramo brzo da se razvijamo. Danas je cijeli medijski pejzaž na telefonu, vijesti su kraće i površnije. Granice između klasičnog novinarstva i novih oblika komunikacije nestaju. Influenseri i blogeri proizvode vijesti – hoće li postati veći i uticajniji od tradicionalnih medija? Moramo promisliti ulogu štampe u digitalnom svijetu.“
On je podsjetio da je Albanija prva država u Evropi bez štampe, gdje su svi mediji preseljeni u online prostor, što, kako je naveo, mijenja odnose snaga jer „pojedinac sada ima istu moć da informiše kao i velika korporacija“. Većina žalbi koje stižu Savjetu odnosi se na objave na društvenim mrežama, prvenstveno na Facebooku, nad kojima ni savjeti ni sudovi nemaju kontrolu.
„Ni sudske odluke nemaju uticaja na Facebook. Odluka se donese, ali je niko ne poštuje. Savjeti bi trebali da su prisutni i unutar platformi. Granice između klasičnog novinarstva i novih oblika komunikacije nestaju. Influenseri i blogeri proizvode vijesti. Hoće li postati veći i uticajniji od tradicionalnih medija? Da li ćemo se baviti i njima? Ili ćemo reći da to nije naš posao?“ – upitao je Cukali.
Rosemary Douce iz britanskog IPSO-a smatra da sve više online medija želi da se reguliše, jer im je IPSO znak kredibiliteta i odgovornosti. „U eri dezinformacija i vještačke inteligencije, važno je razlikovati profesionalne novinare od građana-novinara.“
IPSO pruža smjernice za odgovorno korišćenje društvenih mreža od strane novinara i planira nove smjernice za online komentare ispod članaka, kako bi se osigurala odgovornost i transparentnost. „Budućnost je u jasnim pravilima, tako da svi znaju svoje obaveze“, poručila je Douce.
Caspar Opitz, medijski ombudsman Švedske, istakao je: „Postoji mnogo sila koje pokušavaju da potkopaju demokratiju. Mi, medijski savjeti, smo tu da je branimo. Borimo se protiv dezinformacija, zalažemo se za istinu i kvalitetno novinarstvo. Moramo biti poznati, dostupni, razumljivi i potpuno transparentni u načinu rada.“
Daphne Koene, Holandski savjet za novinarstvo, predstavila je model TRACK (Transparency, Representation, Awareness, Commitment, Knowledge): „Model pruža fleksibilan okvir za jačanje efikasnosti medijskih savjeta u EU, povećava povjerenje javnosti, podstiče aktivno učešće savjeta u žalbama i promovira novinarsku pismenost.“
Mediji i samoregulacija u uslovima rata i političkog pritiska
Drugi dan konferencije bio je posvećen temi novinara pod ratnim i političkim pritiscima. Predstavnik ukrajinske Komisije za novinarsku etiku Oleksii Pogorelov istakao je dramatične posljedice sukoba: „Tržište oglašavanja gotovo je nestalo, lokalni mediji se oporavljaju sporo. Najveći TV kanali i medijske kuće povratile su do 40% tržišta, dok lokalni mediji bilježe oporavak od samo 10%. Oko 50% Ukrajinaca napustilo je svoja mjesta stanovanja, što direktno utiče na pretplate i distribuciju medijskih sadržaja. Kad je riječ o konzumiranju vijesti, 75% Ukrajinaca vijesti prati preko društvenih mreža, najčešće preko Telegrama“, pojasnio je Pogorelov.
Istakao je i da je situacija u medijima dramatična – mnogi novinari i urednici su poginuli, nestali ili služe u vojsci, a redakcije sada vode mladi i neiskusni novinari.
Dopisnica Al Jazeere iz Gaze, Youmna El Sayed, se putem video poruke obratila učesnicima konferencije: „U Gazi istina je i dužnost i kazna – novinari rade pod ekstremnim pritiscima, ali i dalje poštuju profesionalnu etiku“, kazala je ona opisujući realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju njene kolege. Istakla je da već dvije godine palestinski novinari nose teret koji nijedan drugi novinar u svijetu nije bio primoran da ponese.
„Za razliku od stranih novinara koji nakratko dođu u ratnu zonu pa odu, mi nismo imali predaha niti osjećaj sigurnosti. Mi živimo priču o kojoj izvještavamo i dalje smo ta priča“.
Poručila je da su novinari izvještavali o razaranju sopstvenih domova, ubistvu svojih porodica i raseljavanju vlastitom i onom svojih komšija, prijatelja i kolega, navodeći da su uprkos tome ostali posvećeni profesionalnim standardima: tačnosti, pravičnosti, odgovornosti i humanosti. El Sayed smatra da svijet palestinske novinare ne tretira jednako kao kolege u drugim državama.
„Palestinski novinari nijesu dobili istu pravdu, solidarnost, vjerodostojnost niti zaštitu. Svijet od nas traži da budemo neutralni dok izvještavamo o genocidu. Ali neutralnost, pred licem ugnjetavanja, nije novinarstvo, to je nepravda“, rekla je El Sayed.
Ukazala je da je tokom protekle dvije godine u Gazi ubijeno više novinara nego u bilo kojem drugom ratu u modernoj istoriji.
Pritisci i napadi u Gruziji i Turskoj
Predstavnica Komore za novinarku etiku iz Gruzije Lia Chakhunashvili, kazala je da se mediji u toj državi suočavaju se sa ozbiljnim pritiscima i napadima od kada je vlast preuzela partija „Georgian Dream“.
Prema njenim riječima, partija je tokom posljednje godine, nakon navodne krađe parlamentarnih izbora, preuzela kontrolu nad ključnim državnim institucijama, uključujući parlament, sudove i regulatorne organe. U tom periodu doneseno je 25 zakona koji, kako smatra Chakhunashvili, stvaraju represivno okruženje za medije.
„U posljednje dvije godine zabilježeni su nezakoniti pritvori i fizički napadi na novinare, uključujući prvi slučaj u 35 godina nezavisnosti Gruzije u kojem je žena, novinarka pritvorena kao zatvorenica. Novinari su pretrpjeli stotine fizičkih napada, uključujući ozbiljne povrede glave i facijalnih kostiju, a nijedan od tih slučajeva nije istražen“, navela je Chakhunashvili.
Ukazala je da su pored fizičkog nasilja, novinari izloženi i negativnim kampanjama, prijetećim pozivima, prijetnjama porodicama i vandalizmu.
„Mediji koji nisu bliski vladi suočeni su i sa ekonomskim pritiscima, dok su dugovi medija povezanih sa vladom često oprošteni“, rekla je Chakhunashvili, navodeći da nove zakonodavne promjene dodatno otežavaju rad medija.
Predstavnik Pres savjeta iz Turske, Murat Önok, podsjetio je da ta država zauzima 159. mjesto od 180 država po slobodi medija. Broj zatvorenih novinara, prema Turskom sindikatu novinara, u julu je iznosio 17, što je, kako je Önok rekao, „dobro po našim standardima“.
Međutim, kako je ukazao, mnogi novinari suočavaju se sa optužbama za terorizam zbog članaka koje su napisali ili riječi koje su izgovorili. Önok je objasnio da Turska nikada nije bila potpuno uspješna po pitanju slobode izražavanja i da trenutna vladajuća partija kontroliše sve državne institucije.
„Promijenjeno je vlasništvo nad medijima, a zakoni koji ograničavaju slobodu medija primjenjuju se selektivno i proizvoljno“, naveo je Önok.
On je takođe istakao da Turska ima drugi najveći broj zahtjeva za uklanjanje sadržaja na internetu u svijetu, navodeći da je pristup blokiran za 1,3 miliona veb sajtova.
Uspjeh MSS-a i međunarodno priznanje
Medijski savjet za samoregulaciju Crne Gore pokazao je visoke standarde u organizaciji konferencije, koja je prvi put održana na Zapadnom Balkanu. Učesnici su pohvalili profesionalizam i kvalitet događaja.
Ombudsman Belgije, Pieter Knapen, zahvalio se Medijskom savjetu za samoregulaciju na veoma zanimljivoj i odlično organizovanoj konferenciji.
„Novinarska etika i samoregulacija ostaju neophodne za slobodne i odgovorne medije širom Evrope.“, poručio je Knapen.
Alexander Warzilek, iz Austrije, je odgovarajući na pitanje koje je postavila konferencija, kazao da medijski savjeti imaju budućnost: „Naravno da imaju. U vremenima lažnih vijesti, etika medija je od posebnog značaja.“
Caroline Locher, iz Medisjkog savjeta Kvebeka je istakla da je konferencija u Crnoj Gori bila je fantastična prilika da se medijski savjeti iz cijelog svijeta okupe i sarađuju na odbrani fundamentalnih vrijednosti novinarstva.
Dvodnevna konferencija AIPCE u Budvi jasno je pokazala da medijski savjeti imaju ključnu ulogu u očuvanju slobode medija, etike i profesionalnih standarda u digitalnom dobu. MSS je demonstrirao profesionalizam, međunarodnu prepoznatljivost i sposobnost da organizuje događaj visokog međunarodnog značaja.
Učesnici su se saglasili da samoregulacija, uz podršku inovativnih modela i međunarodnu saradnju, ostaje neophodna za borbu protiv dezinformacija, očuvanje povjerenja javnosti i jačanje demokratskih vrijednosti u medijima.
Medijski savjet za samoregulaciju je organizovao godišnju AIPCE konferenciju sredstvima iz Fonda za medijski pluralizam, koja su dobijena od Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), dok je druga polovina obezbijeđena iz kotizacija, i donacija Opštine Budva, CGES i Hipotekarne banke. Svima koji su omogućili ovaj značajan logistički i organizacioni poduhvat, MSS se najiskrenije zahvaljuje.
Medijski savjet za samoregulaciju
